Većina ljudi teško ustaje iz kreveta, ali nekima je to mnogo teže jer pate od stanja zvanog disanija.
More
Nije lako odvojiti se ujutru od tople posteljine, s tim što je nekima taj čin ustajanja znatno teži. U pitanju može da bude rijetko stanje zvano disanija.
Šta je disanija?
Najčešće se opisuje kao stanje koje podrazumijeva da je teško ustati iz kreveta. Oni koji pate od disanije teško ustaju iz kreveta, a stanje je puno ozbiljnije od same pospanosti. Čak i ako su oboljeli spavali satima duže od preporučenog, i dalje im je teško da napuste krevet. Takođe će osjećati čežnju za svojim krevetom i povratkom u njega kad ga napuste.
Je li to stvarno stanje?
Disanija još nije priznata kao formalno stanje, ali to je izraz koji medicinski stručnjaci povremeno koriste. Oni koji pate od disanije obično imaju ozbiljno mentalno stanje, poput depresije.
Osim depresije, postoji povezanost s tugovanjem, problemima sa štitnom žlijezdom, srčanim bolestima i poremećajima spavanja.
Postoji velika razlika između disanije i jednostavnog umora. Naime, mnogi ljudi su umorni i iscrpljeni kad im ujutru alarm zazvoni, ali to ne znači da imaju disaniju, prenosi N1.
Umjesto da se osjećaju umorno i frustrirano idejom o napuštanju kreveta, oni koji imaju disaniju biće pod stresom, osjećaće se tjeskobno ili čak oslabljeno zbog same pomisli da treba da ustanu iz kreveta.
Kako se liječi?
Iako ne postoji zvanično liječenje ili lijek za one koji pate od disanije, postoje neki mali koraci koji se mogu preduzeti kako bi se iole smanjili simptomi.
Korišćenje aplikacija za ciklus spavanja, odlazak na spavanje znatno ranije od uobičajenog ili čak korištenje različitih alarma moglo bi vam pomoći da ustanete iz kreveta.
Kada posjetiti doktora?
Ako ste zabrinuti za svoje zdravlje, razgovarajte sa doktorom. Ne morate čekati dok simptomi postanu ekstremni. Budući da disanija može biti simptom nekih drugih zdravstvenih stanja, važno je razgovarati sa doktorom ako osjetite neki od sledećih simptoma:
Kako bi otkrio šta uzrokuje vašu disaniju, ljekar vas može pitati o:
- historiji bolesti, uključujući ljekove i suplemente koje uzimate
- historiji bolesti vaše porodice
- drugim simptomima koje imate
- svakodnevnom snu, vježbama i navikama u ishrani
- stresu i nedavnim promjenama u vašem životu
Zavisno od vaših simptoma, doktor može da zatraži i analizu krvi, urina, laboratorijske ili druge testove koji pokazuju koliko dobro radi vaše srce. Takođe vas može uputiti specijalisti.