in

Danas je Svjetski dan mentalnog zdravlja

group of women facing backward

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Svjetska federacija za mentalno zdravlje (WFMH) 10. oktobar Svjetski dan mentalnog zdravlja ovaj značajan datum za podizanje svijesti o pitanju mentalnog zdravlja, obilježavaju sa temom „Učinimo mentalno zdravlje i dobrobit za sve globalnim prioritetom“

U cijelom svijetu trenutno se suočavamo sa brojnim dramatičnim negativnim utjecajima na mentalno zdravlje ljudi među kojima dominiraju stanje nastalo zbog utjecaja pandemije COVID-19, negativni utjecaj klimatskih promjena i devastirajući utjecaj ratnih sukoba koji se trenutačno vode u svijetu.

Procjenjuje se da milijardu ljudi širom svijeta uključujući milione djece i mladih, imaju određene probleme vezane za mentalno zdravlje. Nažalost, većina njih nema pristup liječenju. Samo depresija i anksioznost koštaju globalnu ekonomiju procijenjenih 1 bilion dolara godišnje.

Dok je pandemija COVID -19 imala utjecaj i nastavlja da utiče na naše mentalno zdravlje Svjetski dan mentalnog zdravlja 2022. pruža priliku za povećanje svijesti o značaju jačanja napora u zaštiti i poboljšanju mentalnog zdravlja.

Trenutačno na globalnom nivou mnogi aspekti mentalnog zdravlja su dovedeni u pitanje, a već prije pandemije 2019. godine procjenjuje se da je jedna od osam osoba u svijetu živjela sa problemima vezanim za mentalno zdravlje. Istovremeno, usluge u zaštiti mentalnog zdravlja, vještine i finansijska sredstva dostupna za mentalno zdravlje i dalje su nedostatna i značajno su ispod onoga što je potrebno, posebno u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.

Pandemija COVID-19 stvorila je globalnu krizu mentalnog zdravlja, potkopavajući mentalno zdravlje miliona ljudi. Procjene pokazuju da je porast anksioznih i depresivnih poremećaja iznosio više od 25% tokom prve godine pandemije. U isto vrijeme, usluge vezane za zaštitu mentalnog zdravlja nisu se pružale dostatno u odnosu na potrebe što je povećalo jaz između potreba i resursa za liječenje poremećaja mentalnog zdravlja.

Sve veće socijalne i ekonomske nejednakosti, ratni sukobi, nasilje i vanredne situacije u javnom zdravstvu pogađaju cjelokupno svjetsko stanovništvo, ugrožavajući napredak ka poboljšanju mentalnog zdravlja i dobrobiti ljudi. Tokom 2021. godine procijenjeno je da je 84 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno što obavezuje sve zemlje u svijetu na povećanje posvećenosti i davanje prioriteta odlukama i politikama koje se odnose na mentalno zdravlje. Neophodno je brigu o mentalnom zdravlju postaviti kao prioritet tako da cijeli spektar potreba vezanih za mentalno zdravlje i poremećaje mentalnog zdravlja bude zadovoljen kroz mrežu pristupačnih i kvalitetnih usluga ali i podrške u zajednici.

Stigma i diskriminacija kada su u pitanju osobe sa problemima mentalnog zdravlja i dalje predstavljaju prepreku socijalnom uključivanju i pristupu adekvatnom liječenju i njezi; a podizanje svijesti o preventivnim intervencijama u zaštiti mentalnog zdravlja također treba postati prioritetno pitanje.

Depresija je jedan od vodećih uzroka invaliditeta. Samoubistvo je četvrti vodeći uzrok smrti među mladima u dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Ljudi sa teškim mentalnim zdravstvenim problemima umiru prerano, čak dvije decenije ranije zbog fizičkih stanja koja se mogu spriječiti.

Uprkos napretku u zaštiti ljudskih prava u nekim zemljama, ljudi sa mentalnim zdravstvenim problemima često doživljavaju teška kršenja ljudskih prava, diskriminaciju i stigmu.

Mnoga stanja vezana za poremećaje mentalnog zdravlja mogu se efikasno liječiti uz relativno niske troškove, ali jaz između ljudi kojima je potrebno liječenje i onih koji imaju pristup liječenju i njezi i dalje je značajan u cijelom svijetu.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kod 24% pacijenta u primarnoj zaštiti prisutni su mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja. Najčešće dijagnoze vezane za mentalno zdravlje  na globalnom nivou kada je u pitanju mentalno zdravlje u praksi primarne zaštite su: poremećaji raspoloženja (afektivni), neurotski sa stresom povezani poremećaji, mentalni poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom i drugim psihoaktivnim supstancama.

Na području Kantona Sarajevo u posljednje dvije  godine među vodećim mentalnim poremećajima su reakcija na veliki stres i poremećaji prilagođavanja, drugi anksiozni poremećaji, a među deset vodećih poremećaja mentalnog zdravlja nalaze se mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovanih upotrebom alkohola.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu Prava Žena krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu redakcija@prava.com Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal Prava Žena nema obavezu postupiti po istim.